U vrtlogu hormona

Svjetski slavan endokrinolog Thierry Hertoghe tvrdi da je održavanje hormonalnog balansa ključno za to da um ostane bridak, tijelo vitko i raspoloženje poletno te je osmislio program individualno doziranih bioidentičnih hormona koji pridonose zdravlju, ali i mladolikom izgledu više od svih anti-aging tretmana. A njegov put slijedi i nekolicina hrvatskih liječnika.

Thierry Hertoghe, jedan od najuglednijih svjetskih stručnjaka anti-aging medicine, predsjednik Europske akademije za kvalitetu života i medicinu dugovječnosti (European Academy of Quality of Life and Longevity Medicine – EAQUALL), član International Hormone Society (s više od 2500 članova) i World Society of Anti-Aging Medicine (s više od 7000 članova i sjedištem u Parizu).

The Hormone Solution: Stay Younger Longer with Natural Hormone and Nutrition Therapies”, u kojoj svoje teze potkrepljuje nizom znanstvenih spoznaja i iskustvima u primjeni prirodnih hormona.

U 45. godini moje žlijezde više nisu mogle same raditi kao prije pa otada svakodnevno uzimam hormone štitnjače, kortizol, DHEA, testosteron, melatonin i hormon rasta. Pazim što jedem i uzimam šaku vitaminsko-mineralnih pripravaka i zato sam pun energije, pozitivno raspoložen i u dobroj psihofizičkoj kondiciji – kaže dr. Hertoghe te dodaje da je zbog smanjene razine kortizola znao u hipu pojesti cijelu čokoladu, da je bilo dana kada nije prestajao jesti, i da su tada počeli problemi. Udebljao se, imao je lošu cirkulaciju, zbog stresa se jedva vukao i izgledao je “prožvakano”. A kada je uravnotežio razinu kortizola u tijelu, istopili su se i salo i svi problemi.
Tvrdnja da bismo hormonske nadomjestke (u kremi, tabletama, sprejevima, svejedno) trebali uzimati od mladosti možda se nekome čini pretjeranom, no s druge strane, u današnje vrijeme, kad se bez mnogo razmišljanja kupuju anti-aging pomade za svaki djelić kože, a fileri i botoks tretiraju se gotovo kao svakodnevna higijena, možda se priča o hormonima kao gospodarima našeg života ne bi trebala olako odbaciti.

Najnovija istraživanja pokazuju da je za dugovječnost presudnije kako se ponašamo prema svom tijelu i u kakvom okruženju živimo, nego kakvo nam je gensko naslijeđe. A time na važnosti dobiva i održavanje hormonske ravnoteže. Hormoni su kemijski prijenosnici odgovorni za sve funkcije organizma, luče ih hipofiza, sitna i moćna žlijezda smještena u mozgu, koja proizvodi najvažnije steroidne hormone, zatim štitnjača, nadbubrežna žlijezda i, što je napokon dokazano, gušterača te – crijeva. Potonja su osobito važna za reguliranje tlaka, probave i metabolizma soli, a stvaraju i prirodne anksiolitike. Čak se 95 posto serotonina, hormona čiji manjak uzrokuje depresiju, stvara upravo u crijevima, a ondje se luči i dopamin, što potkrepljuje tezu o važnosti dobre probave – objašnjava dr. sc. Sandra Morović, neurologinja iz zagrebačke Poliklinike Aviva.

Mozak se ponaša kao direktor svim hormonima pa želimo li se doista pobrinuti za sebe, pod paskom trebamo držati hormone “iz glave” – kortizol, melatonin i oksitocin, ali i spolne, hormone štitnjače te one iz trbuha. Kortizol stiže u krvotok kada smo pod stresom, što je dobro, jer nam ubrzava rad srca, mozak opskrbljuje dodatnim kisikom i preplavljuje nas energijom koju uzima iz sala i zaliha šećera. No kada je stresa previše, kortizola je zabrinjavajuće malo pa smo bez snage i trošimo se u prazno.

– Posebno su zanimljivi hormoni koji nastaju u području želuca: leptin, koji se luči iz sala, te grelin ili “hormon gladi”, koji nastaje u gušterači. Oba vladaju našim apetitom i tjelesnom težinom. Tko premalo spava, ima previše leptina pa ga muči proždrljivost i, naravno, višak kilograma, a često ima i problema s tlakom. Najvažnije je smanjiti unos šećera koji potiče njegovo lučenje. A serotonini nastali u stijenkama crijeva donose dobro raspoloženje, jačaju pamćenje i time pomažu u obavljanju svakodnevnih obveza. No kada nisu u ravnoteži, javlja se opsesivno ponašanje ili pak depresija – ističe dr. sc. Sandra Morović.

Svojedobno smo na seminarima u inozemstvu s nevjericom od kolega iz zapadno europskih zemalja i SAD-a slušali kako njihove pacijentice oko 50. godine odmah nakon kontracepcijskih počinju uzimati tablete sa sintetskim hormonima. Do 2002. vjerovalo se da hormonsku nadomjesnu terapiju možemo propisivati unedogled, međutim, učestalost pojave karcinoma dojki ograničila je propisivanje HNT na pet do sedam godina, ali i otvorila prostor drukčijim rješenjima. Osobito primjeni bioidentičnih hormona – govori dr. Sanja Gršić-Burić, spec. ginekologije i porodništva, koja u Americi polazi poslijediplomski studij o primjeni bioidentičnih hormona, nakon kojeg će dobiti licenciju jedinstvenu u našoj sredini, ali i u cijeloj regiji.

Nisu u potpunosti prirodni jer se njihove djelatne tvari podvrgavaju obradi u laboratoriju, no biokemijski su najsličniji onima koje stvara naše tijelo. U svijetu se propisuju već više od 20 godina, a u bioidentičnoj formi dostupni su: estron, estradiol, estriol, progesteron, testosteron, DHEA i kortizol.

U hrvatskoj za sad vrlo malo liječnika radi s njima te se do bioidentičnih hormona može doći samo u zagrebačim poliklinikama Orlando i Nola te u ginekološkoj ordinaciji doktorice Sanje Gršić-Burić.

Treba obaviti pretrage koje su uobičajene i za klasičnu HNT, dakle, napraviti ultrazvuk dojke i transvaginalni ultrazvučni pregled maternice, uz test hormona iz krvi ili sline, koji će pokazati razinu estrogena, FSH, estradiola, testosterona, SHBG, DHEA i progesterona. Prema dobivenim rezultatima određuju se doze tih hormona pa liječnik mora poznavati proceduru i imati licenciju za rad s tom terapijom. Bioidentični hormoni uglavnom su dostupni u kremi, tabletama ili spreju: konkretno, estrogenski pripravak se utrljava u kožu, a progesteronski uzima oralno. U pravilnim razmacima slijede kontrole provođenja terapije i, prema potrebama, prilagođavanje doza. Takvu se terapiju može uzimati godinama, a u kombinacij gogom u spreju, koji hipofizu potiče na lučenje hormona rasta, žene mogu ostati vitalne, radno i životno sposobne do vrlo poznih godina – objašnjava dr. Gršić-Burić.

Oprah Winfrey – reći će da za to ne treba žaliti novaca. Američka TV zvijezda, naime, bioidentične hormone kuje u zvijezde, uz objašnjenje da joj je nakon samo tri dana uzimanja estrogena “nebo postalo plavije, um britkiji, a memorija snažnija”. I tko onda ne bi poželio doživjeti stotu – ako hormonski “kokteli”, pripravljeni za svakog posebno, omoguće da i u tim godinama budemo bistri, zdravi i – pokretni.